Burza i predsjednički ciklusi #16

“Yet one must be aware of the political, institutional, and legal framework in which these returns were generated. The superior performance of stocks over the past two centuries might be explained by the growing dominance of nations committed to free market economics.”― Jeremy J. Siegel, Stocks for the Long Run: The Definitive Guide to Financial Market Returns & Long-Term Investment Strategies

Nedavo su završeni američki predsjednički izbori i nakon dominacije i uvjerljive pobjede republikanaca, idemo vidjeti što bi to moglo značiti za američko tržište kapitala u odnosu na povijesne prinose i sličan kontekst.

Cijene dionica mijenjaju se svaki dan i mnogi su čimbenici koji dovode do toga. A investitori (ne)opravdano već dugo traže obrasce koji bi im pomogli predvidjeti izvedbu tržišta dionica, a politički kontekst jedan je od ključnih elemenata u tom istraživanju. S&P 500, kao jedan od najvažnijih pokazatelja performansi tržišta dionica, može pružiti uvid u to kako političko vodstvo utječe na ekonomska očekivanja i povjerenje investitora ovisno o predsjedničkim ciklusima, stranačkoj pripadnosti predsjednika i strukturi Kongresa.

Prinosi S&P 500 tijekom predsjedničkih ciklusa

Analize sugeriraju kako tržište često ostvaruje bolje povrate pod administracijama demokrata nego republikanaca. Pa idemo vidjeti razloge i što zaista pokazuju brojke.

• Demokrati: Fokus na potrošnju i stimulaciju gospodarstva često vodi do viših prinosa jer država ima veći deficit i više troši što se na koncu odrazi na veće zarade korporacija što opet dovodi do porasta cijene dionica, a time i dioničkih indeksa.
• Republikanci: Provođenje politike smanjenja poreza i deregulacije tržišta, što može imati sporiji učinak na tržište, ali doprinose dugoročnom rastu.

Značajni čimbenici na koje donositelji političkih odluka mogu utjecati su:

• vanjska i unutarnja porezna politika
• regulacija pojedinih sektora (npr. IT ili farmaceutski sektor i slično)
• monatarna politika (diktiranje kamatnih stopa od strane Fed-a)
• globalni ekonomski uvjeti i sl.

Teorija četverogodišnjeg predsjedničkog izbornog ciklusa sugerira da su tržišta dionica najslabija u godini nakon izbora novog predsjednika. Ovo se pripisuje promjenama u ekonomskim politikama i tržišnom sentimentu koji prate inauguraciju.

Prva godina mandata: Obično obilježena nižim prinosima, jer nova administracija uvodi promjene koje mogu uzrokovati nesigurnost i dovesti do pojačane volatilnosti tržišta.

Druga godina: Povijesno gledano, izazovi donošenja raznih ekonomskih politika često su povezani s volatilnošću tržišta.

Treća godina: Tradicionalno najjača godina u ciklusu, jer se vlade usredotočuju na fiskalne poticaje i optimiziranje gospodarstva uoči sljedećih izbora.

Četvrta godina: Stabilizacija s naglaskom na konsolidaciju postignutih ekonomskih rezultata.

Prosječan godišnji prinos S&P 500 pokazuje značajne razlike unutar ovih ciklusa, pri čemu treća godina redovito donosi najveći rast, kao što je i prikazano na grafikonu ispod.

Grafikon 1 – Prosječni godišnji prinosi S&P 500 tijekom predsjedničkog ciklusa

Na priloženoj statistici i grafikonu, vidjeli smo kako se prinosi mijenjaju unutar četverogodišnjeg predsjedničkog ciklusa, pri čemu treća godina redovito pokazuje najveće prinose. Ovo naravno ne znači da svaki ciklus mora biti unutar ovih okvira.

Učinak političke stranke predsjednika na tržišne prinose

Povijesni podaci ukazuju i na razlike u prosječnim godišnjim prinosima S&P 500 indeksa ovisno o stranačkoj pripadnosti predsjednika (pogledati Grafikon 2):

• Demokratski predsjednici: Od 1945. godine, S&P 500 je ostvarivao prosječni godišnji prinos od 11,2% tijekom mandata demokratskih predsjednika. Ove administracije često su usmjerene na povećanje potrošnje i fiskalnu stimulaciju, što podržava tržišta.
• Republikanski predsjednici: U istom razdoblju, prosječni godišnji prinos iznosio je 6,9% pod republikanskim predsjednicima, čije administracije su često fokusirane na deregulaciju i smanjenje poreza, s dugoročnijim učincima na rast.

Ovi podaci sugeriraju da je tržište dionica povijesno bolje performiralo pod demokratskim administracijama. Međutim, važno je napomenuti da na tržišne prinose utječu brojni faktori, uključujući globalne ekonomske uvjete, monetarnu politiku i nepredviđene događaje, koji mogu imati značajniji utjecaj od same stranačke pripadnosti predsjednika.

Za detaljniju analizu, uključujući grafički prikaz performansi S&P 500 indeksa tijekom različitih predsjedničkih mandata, možete posjetiti Macrotrends.

Idemo vidjeti kakvi su prinosi ostvarivani ovisno o političkoj kontroli nad Kongresom. Povijesni podaci sugeriraju da je S&P 500 indeks ostvarivao različite prosječne godišnje prinose ovisno o političkoj kontroli nad Kongresom (pogledati Grafikon 2):

• Podijeljeni Kongres: Kada su Zastupnički dom i Senat pod kontrolom različitih stranaka, prosječni godišnji prinos S&P 500 iznosio je približno 7,0%. Ova situacija često donosi političku stabilnost kroz tzv. “gridlock”, koji ograničava donošenje radikalnih politika.
• Jedinstvena kontrola: Kada je jedna stranka imala kontrolu nad oba doma Kongresa, prosječni godišnji prinos bio je oko 10,7% zbog lakšeg donošenja zakona koji podržavaju gospodarski rast.

Grafikon 2 – Prosječni godišnji prinosi S&P 500 ovisno o političkom kontekstu

Na priloženoj statistici i grafikonu, vidjeli smo razlike u prosječnim godišnjim prinosima tijekom mandata demokratskih i republikanskih predsjednika te u uvjetima podijeljenog Kongresa i jedinstvene kontrole.

Dosta zanimljivih statistika i obrazaca, može se pronaći u godišnjoj publikaciji koja pruža detaljne analize tržišnih obrazaca, uključujući utjecaj predsjedničkih ciklusa i kontrole Kongresa na prinose S&P 500 indeksa, Stock Trader’s Almanac. Ovu publikaciju je 1967. godine pokrenuo Yale Hirsch, a trenutno je uređuje njegov sin, Jeffrey A. Hirsch.

Izborna godina vs. ostale godine

Idemo sada vidjeti ima li kakve razlike u prinosima, kada je bila izborna godina u odnosu na ostale godine.

Grafikon 3 – Prinosi u izbornoj vs. ostale godine za razdoblje 1928.-2023.

U izbornoj godini, prosječni ostvareni prinos bio je 7,50%, dok je u ostalim godinama prinos bio nešto viši i iznosio je 8%. Što bi reklo da tržište više reagira na ekonomiju nego na politiku, jer razlika u prinosima nije značajna. Ovime je srušen mit da dionice ne ostvaruju dobre prinose u izbornim godinama.

Burza reagira na ekonomiju, a ne na izbore i tko je u Bijeloj kući.

Kao što možemo vidjeti na grafikonima ispod (4 i 5), nikakav značajan utjecaj na tržište igra uloga iz koje stranke je aktualni predsjednik. Grafikon 4 prikazuje ostvarene prinose S&P 500 prema predsjedničkom mandatu za zadnjih pet različitih predsjednika. Svaka serija počinje u mjesecu izbora i traje do izbora sljedećeg predsjednika.

Grafikon 4 – Prinosi S&P 500 za vrijeme mandata posljednjih pet USA predsjednika

Grafikon ispod (kao i iznad) govori uvjerljivu priču: gospodarstvo i tržište dionica napredovali su i pod vodstvom demokrata i republikanaca. Da je bilo koji investitor odlučio ulagati na temelju političke stranke u Bijeloj kući, možda bi propustio značajne prilike za rast portfelja.

Grafikon 5 – Povrati na USA tržištu kapitala uz različite predsjednike

A najbolja statistika je ostavljena za kraj. I ne treba je posebno pojašnjavati 😉 Disciplina i samo na duge staze.

Grafikon 6 – Ulog od $10.000,00 u S&P 500 na duge staze, bez obzira na politku – (razdoblje 1948-2023)

Investitori bi trebali promatrati politički kontekst kao dio šire slike i ne gubiti iz vida svoje dugoročne ciljeve i usredotočujući se na diverzifikaciju portfelja, umjesto na kratkoročne političke oscilacije jer povijesni podaci sugeriraju da su dionička tržišta, i uz svu volatilnost, dugoročno rasla unatoč političkim promjenama, a zarade korporacija su diktirale tempo povrata.

Što se burze tiče, radi se više o ekonomskim odlukama, a nikad o politici. A vidjeli smo i da tržište ne proživljava napade bijesa svaki put kada Bijela kuća promijeni stranačku liniju.

Odricanje od odgovornosti (DISCLAIMER):

Sve navedene informacije služe samo u edukativnu i opće informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski, pravni, računovodstveni ili porezni savjet ili ponudu/preporuku za kupnju ili prodaju ili držanje bilo kojeg vrijednosnog papira ili investicijsku strategiju. Autora članka u kojima iznosi svoja mišljenja i gledišta se odriče bilo kakve odgovornosti za Vaše akcije i postupke na temelju članaka.

Za investicijski savjet, obratite se svom investicijskom savjetniku za specifične financijske savjete prilagođene vašim osobnim okolnostima i potrebama. Stvarni prinosi mogu se razlikovati od statističkih prinosa i ostvareni prinosi u prošlosti nisu nikakva garancija budućih prinosa. Svako ulaganje je rizično i moguć je gubitak cjelokupnog uloga, pa i više od toga ako koristite financijsku polugu (margin račun) od brokera. Pamet u glavu!